Novopriređeno izdanje knjige Leopolda Sondija „Kainov kompleks: oblici zla“ izašlo iz štampe

Sa velikim zadovoljstvom Vas obaveštavamo da je iz štampe izašlo novopriređeno izdanje knjige Leopolda Sondija, „Kainov kompleks: oblici zla“, u izdanju Prometeja iz Novog Sada, u saradnji sa Centrom dr Ivan Nastović.

Za razliku od Sigmunda Frojda koji uzima mitsku figuru Edipa da njome obeleži incestuoznu vezanost dece za svoje roditelje, Leopold Sondi poseže za biblijskom figurom Kaina kako bi prvenstveno istakao rivalitet braće oko očinske ljubavi, jer, kao što je iz Biblije poznato, Kain iz ljubomore ubija svog brata Avelja, koji je simbol dobrote.

Kao što Edipov kompleks ne predstavlja samo incestuoznu vezanost za roditelje, već mu Jung daje i jedno šire, arhetipsko značenje – potrebu za toplinom i zaštitom u formi infantilne zavisnosti – tako ni Kainov kompleks ne predstavlja samo rivalitet braće oko ljubavi oca, već, istovremeno, i projekciju „zlih nagona“ koji postoje u čoveku, a ogledaju se kroz zločin, častoljublje, sujetu, ljubomoru, netolerantnost i bezrazložno povređivanju drugih. Stoga Kainov kompleks možemo i treba da shvatimo u širem smislu kao simbol zla, koji, u većoj ili manjoj meri postoji u svakom čoveku, kao tamni, negativni deo ličnosti.

Ova Sondijeva knjiga se bavi oblicima Kainovog zla, koje je raznovrsno i mnogobrojno, a ispoljava se kroz bolesnog Kaina, u formi epilepsije i njenih ekvivalenata, uključujući i destruktivne psihoze, zatim kroz kriminalnog Kaina, ratne zločince i ubice, Kaina kao piromana i tanatomana, Kaina samoubicu, Kaina neurotičara, Kaina samosabotera i, najzad, u formi Kaina kao običnog čoveka među nama, koji je „umetnik maskiranja“ svojih kainističkih sadržaja, što je posebno karakteristično za  političare, diplomate, ali i intelektualce.

Od biblijskog vremena Kainovi „zli nagoni“ u čoveku nisu se nimalo promenili, tako da uglavnom Kain vlada svetom, a onaj ko u to sumnja, kaže Sondi, neka čita istoriju sveta. Na taj način će se uveriti da se istorija čovečanstva ne sastoji samo od progresa i humanizma, već da je, daleko više, reč o krivulji na kojoj se nalaze tragični padovi, predstavljeni velikim i malim ratovima, uništavanjem kultura, kao i spaljivanjem i proganjanjem najnaprednijih ljudi, koji su svojim delom zadužili čovečanstvo.

Stoga je ova knjiga korisna ne samo za stručnjake, već i za sve one koji žele da  upoznaju dubinsku psihologiju Kaina, odnosno oblike njegovog zla, zla koje se ispoljava kroz najrazličitije forme destruktivnog, a ponekad i autodestruktivnog  ponašanja.